Mayan Train Project in Mexico Threatens Cenotes, Alarming Environmentalists

SOLIDARIDAD, Meksiko – U pećini Rivijere Maya u Meksiku, gdje je priroda oblikovala podzemni krajolik iznimne ljepote, debeli čelični stupovi koji podržavaju kontroverznu željezničku prugu za turiste narušavaju osjetljivi ekosustav.
Na poluotoku Yucatan nalazi se oko 2.400 ovakvih špilja i ponora, poznatih kao cenotes i simbolu koji privlači brojne turiste koji plivaju i rone u kristalno čistim vodama koje neke od njih ispunjavaju.
Kampanje upozoravaju na prijetnju jedinstvenom geološkom sustavu od strane Maya Traina, jednog od glavnih infrastrukturnih projekata odlazećeg predsjednika Andrésa Manuela Lopeza Obradora.
“To nam je najgora noćna mora. Vidjeli smo kako velika bušilica ulazi i lomi svodom pećine”, rekao je biolog i speleolog Roberto Rojo, promatrajući štetu. Video iz ožujka grupe Selvame del Tren (Spasi me od vlaka) prikazuje ogromnu bušilicu koja probija rupu u pećini za jedan od stupova koji podržavaju željeznički nadvožnjak.
Rojo je izračunao da će za izgradnju Maya Traina, koji je djelomično otvoren u prosincu, biti potrebno do 17.000 stupova duž njegovog 1.500 kilometara (930 milja) dugog puta po jugoistočnom Meksiku. Radovi na projektu nastavljaju se unatoč sudskoj odgodi zbog studija o okolišu.
Izvorno je planirano graditi prugu uz glavnu autocestu, koja, po tvrdnjama vlade, će donijeti prosperitet jednom od najsiromašnijih područja zemlje. Međutim, prema tvrdnjama ekologa, vlada je premjestila dio pruge u džunglu izbjegavajući sukob s hotelijerima koji su se plašili zastoja u prometu tijekom izgradnje. Optužuju Lopeza Obradora da žuri s dovršetkom željeznice prije nego što napusti dužnost u listopadu.
Aktivisti su nazvali izgradnju “ekocidom”. Tvrdi se da projekt nema odgovarajuće studije o utjecaju na okoliš, da je posječeno 8,7 milijuna stabala i da je nenadoknadivo oštećen podzemni ekosustav. Lopez Obrador naziva članove Salvame del Tren “pseudo-ekolozima” i optužuje ih da profitiraju od “navodne obrane prirode”.
Radovi na izgradnji, koji se smatraju “nacionalnom sigurnošću”, štiti Nacionalna garda.
Dolazak do jednog od pogođenih cenotesa nije lak zadatak. Potrebno je voziti nekoliko kilometara od ljetovališta Playa del Carmen, a zatim nastaviti put – gotovo nemoguće bez vodiča – hodajući i koristeći se mačetom za rezanje kroz rastinje. Unutar pećine, neophodna je kaciga s baterijskom svjetiljkom.
Pećinu krase tisuće stalaktita i stalagmita, neki stari i nekoliko metara visoki, drugi novoformirani i dugi samo nekoliko centimetara.
Unatoč uvjeravanjima Lopeza Obradora, beton je procurio iz čeličnih stupova i onečistio vodu u cenotu, prema tvrdnjama ekologa. Još alarmantnije je da ta voda služi kao izvor ljudske potrošnje i na kraju doseže priobalni Mesoamerički greben – drugi najveći na svijetu, rekao je Rojo.
“Biljke, životinje i mi sami ovise o tome, što je jedan od posljednjih zdravih akvifera koje imamo u Meksiku”, rekao je. Lopez Obrador je prije tri tjedna rekao da je došlo do samo jednog slučajnog izlijevanja betona i da se to rješava. No, čišćenje u pogođenom cenoteu još nije provedeno. Drugi stupovi pokazuju znakove curenja i hrđe. Bušilice se i dalje koriste za bušenje rupa u krhkom tlu.
Vlada tvrdi da su za pet završenih dijelova vlaka stvorene devet zaštićenih prirodnih područja, ukupno 1,34 milijuna hektara (3,3 milijuna hektara). Većina toga odnosi se na Nacionalni park Bajos del Norte, podvodnu rezervu u Meksičkom zaljevu. Vlada je također stvorila zaštićeno područje u državi Campeche na jugoistoku, koje će, kako tvrdi, biti druga najveća rezervata kišnih šuma na svijetu, nakon brazilskih Amazonskih šuma.
U Playa del Carmenu, turisti koji nisu svjesni ekoloških strahova, stigli su nedavno na moderno postaju Maja vlaka koja je otvorena prije dva mjeseca. Prema Ministarstvu obrane koje upravlja projektom, oko stotinu ljudi čekalo je vlak koji ima kapacitet od 2.210 putnika. Ekološka šteta dio je “jin i janga” projekta, rekao je Jaime Vazquez, turistički vodič koji je stigao na stanicu. “S jedne strane, naravno, postoji utjecaj, ali s druge strane koristi ljudima. Dakle, to je ravnoteža”, rekao je 40-godišnjak.

FAQ:

1. Što je projekt Maya Train?
Maya Train je infrastrukturni projekt u Meksiku koji uključuje izgradnju željezničke pruge za turiste na poluotoku Yucatan.

2. Kako projekt Maya Train utječe na prirodu?
Projekt Maya Train narušava osjetljivi ekosustav podzemnih pećina i cenotesa. Speleolozi i ekolozi upozoravaju na uništavanje prirodne ljepote i oštećenje podzemnog ekosustava.

3. Koliko će stupova biti izgrađeno za podržavanje željezničkog nadvožnjaka Maya Traina?
Za izgradnju Maya Traina bit će postavljeno oko 17.000 stupova duž 1.500 kilometara rute.

4. Koje su optužbe prema predsjedniku Lopezu Obradoru u vezi s projektom?
Optužuje se predsjednik López Obrador da žuri s dovršetkom željeznice prije nego što napusti dužnost te da nije provedena odgovarajuća studija o utjecaju na okoliš. Također se tvrdi da je projekt rezultirao posječenjem 8,7 milijuna stabala i oštećenjem podzemnog ekosustava.

5. Koji su glavni argumenti protivnika projekta Maya Train?
Protivnici projekta smatraju da je izgradnja “ekocid” i da ozbiljno ugrožava prirodni okoliš. Tvrdi se da su oštećeni podzemni ekosustav, voda u cenotama te priobalni Mesoamerički greben.

6. Kako je vlada pokušala umanjiti utjecaj projekta na prirodu?
Vlada je tvrdila da je stvorila zaštićena područja i rezervate kako bi nadoknadila štetu. Navodi se devet zaštićenih prirodnih područja koja su stvorena za pet završenih dijelova vlaka.

Jezikoslovni pojmovi:
– Cenotes: prirodne špilje i ponori na poluotoku Yucatan.
– Speleolog: znanstvenik koji proučava špilje.
– Ekocid: uništavanje ekosustava i prirodnih resursa.

Sugestije za povezane veze:
Rivijera Maya
Yucatan
WWF – Maya Train

Mexico Just SHOCKED American Scientists With This!

ByKarol Smith

Karol Smith je iskusna spisateljica i mislilac u oblastima novih tehnologija i finansijske tehnlologije (fintech). Absolvent je Univerziteta u Virdžiniji, gde je stekla diplomu iz informacionih sistema i poslovne analitike, što joj pruža čvrstu osnovu za istraživanje složenosti evoluirajućih tehnoloških pejzaža. Sa više od decenije iskustva u industriji, radila je kao vodeći analitičar u Zenith Technologies, gde se specijalizovala za korišćenje finansijskih podataka da pokrene inovacije i efikasnost. Njen uvid je objavljivan u brojnim publikacijama, što je ustoličilo kao pouzdan glas u diskusiji o digitalnoj transformaciji i budućnosti finansija. Kroz svoje pisanje, Karol ima za cilj da demistifikuje složene tehnološke koncepte i osnaži svoje čitaoce da se snađu u sve digitalnijem svetu.