Tradicionalna kultura i religija na Baliju: otpornost na turizam

U zoru, dok prvi zraci svjetlosti plešu iznad rižinih polja u selu Seseh na zapadnoj obali Balija, Putu i njen suprug Made, koji kao mnogi Indonežani koriste samo jedno ime, provode sat vremena u recitiranju molitava i dijele male košare od palminog lišća koje sadrže ponude kako bi osigurali zdravlje nadolazećeg žetve. Kasnije tog dana, njihova 11-godišnja kći će prisustvovati času za “sanghyang dedari”, svetog transa plesa za djevojčice koji je dizajniran da poništi negativne natprirodne sile.U međuvremenu, njeni dva starija brata će razvijati svoje vještine na drvenim ksilofonima i bubnjevima kao dio tradicionalnog “gamelan” orkestra u pripremi za ceremoniju koja slavi dovršetak nove hinduističke hramice, od kojih je na otoku više od 10 000.

U narednim tjednima, Made i njegova djeca će pomoći svojim susjedima u izradi ogromnih statua “ogoh-ogoh”, predstava zlaom mitoloških bića izrađenih od drva, bambusa, papira i stiropora, koje će biti povorkene ulicama i paljene noć prije Nyepija, balinejske hinduističke nove godine. Ove godine, Nyepi će se održati 11. ožujka, a na taj “dan tišine” će se sva svjetla na otoku ugasiti, prijevoz će se zaustaviti i aerodrom će biti zatvoren. Svi, balinežani ili ne, morat će ostati kod kuće kako bi zle duhove uvjerili da na otoku nema ničega.

Putine nade za budućnost dijele s većinom Balinežana, otoka gdje je hibridna hindu-budistička religija zasnovana na štovanju predaka i animizmu iz prvog stoljeća preživjela i čak uspjela unatoč masovnom turizmu. Do 1930. godine, broj turista je dosegnuo nekoliko stotina godišnje. Prošle godine je prema podacima vlade, 5,2 milijuna stranih turista zajedno sa 9,4 milijuna domaćih turista posjetilo Bali, a otok se razvija neverovatnom brzinom kako bi zadovoljio potražnju. Negativni učinci takvog ogromnog rasta ilustrirani su muralima balinežanskog umjetnika Slinata, koji spaja ikonične fotografije balinežanskih plesačica s suvremenim simbolima poput zaštitnih maski i novčanica.

Uz članak se pružaju sljedeće definicije i odgovori na česta pitanja:

1. Koje su tradicionalne vjerske prakse na Baliju?
Na Baliju se provode različite tradicionalne vjerske prakse. Primjeri uključuju recitiranje molitava, sudjelovanje u svetim transima plesa, kao i sviranje tradicionalnih instrumenata u gamelan orkestrima.

2. Što su “sanghyang dedari”?
“Sanghyang dedari” je sveti trans plesa za djevojčice na Baliju. Ovaj ples je namijenjen da poništi negativne natprirodne sile.

3. Što su “ogoh-ogoh”?
“Ogoh-ogoh” su ogromne statue koje se izrađuju od drva, bambusa, papira i stiropora na Baliju. One predstavljaju zla mitološka bića i koriste se u povorcima i paljenju na balinejskoj hinduističkoj proslavi Nyepe.

4. Što se događa na dan Nyepi?
Na dan Nyepi, što je balinejska hinduistička nova godina, na otoku Baliju se provodi “dan tišine”. Sva svjetla se gase, prijevoz se zaustavlja, a aerodrom je zatvoren. Svi stanovnici, bez obzira jesu li Balinežani ili ne, moraju ostati kod kuće kako bi uvjerili zle duhove da na otoku nema ničega.

5. Kako turizam utječe na Bali?
Masovni turizam je značajno utjecao na razvoj Balija. U 1930. godini posjeta je bilo svega nekoliko stotina godišnje, dok su prošle godine 5,2 milijuna stranih turista i 9,4 milijuna domaćih turista posjetili otok. Otok Balija se intenzivno razvija kako bi zadovoljio potražnju, ali ovakav brzi rast ima i negativne učinke.

Srodne veze:
bali.com: Općenite informacije o Baliju i turizmu na otoku.
balitourismboard.org: Službena stranica Turističkog odbora Balija.