Pristini kontinent u opasnosti od turizma

Antarktika je najhladniji i najudaljeniji kontinent. Također je jedno od najbrže rastućih turističkih odredišta na planeti. No, kako se temperature dižu na ovom nevjerovatnom odredištu koje se posjećuje “jednom u životu”, neki turistički stručnjaci se pitaju trebamo li uopće posjećivati Antarktiku. Thomas Bywater izvještava s obale “Kontinenta broj 7”, pitajući se je li trebao ostati kod kuće.

Prošle godine, tijelo koje upravlja turizmom u Antarktici, IAATO, projiciralo je da će broj godišnjih posjetitelja zaleđenom kontinentu prvi put premašiti 100.000. S obzirom na to da je prije tri desetljeća broj turista bio samo nekoliko stotina, ovo povećanje posjeta više odgovara zabavnom parku nego znanstvenom rezervatu.

Dok su problemi klimatskih utjecaja i prekomjernog turizma sve izraženiji, ovaj prekretnički trenutak izaziva uzbunu. Neki kažu da je Antarktika posljednje mjesto na Zemlji koje turisti trebaju posjećivati.

Turizam odavno nadmašuje znanost kao glavni razlog za posjet južnom kontinentu, iako u nekim područjima ta razlika je postala nejasna. Mnoge istraživačke stanice sada pozivaju posjetitelje, a neki turistički brodovi se koriste kao platforme za znanost.

Ova nova naglasak na ugrađene istraživačke programe otvorio je pitanje “pranja znanstvenih podataka”. Sve je teže razlikovati između lažne znanosti i pravog istraživanja na svakoj misiji prikupljanja podataka, posjeti sveučilišnih istraživača ili gostujućih predavača na Antarktičkim kružnim putovanjima.

Citizenski znanstveni projekti mogu donijeti dobrobit ovim mjestima ili su to samo akt kozmetike na fokama. Antarktika je proteklih sedam desetljeća uživala zaštitu međunarodnih sporazuma kojima je postala ekskluzivno područje znanosti. Danas su samo 5 posto posjetitelja tamo u vezi s znanstvenim programima istraživačkih baza. Iako granica između turističkih brodova i istraživačkih misija sada nije uvijek jasno ograničena.

S povećanjem turističkih brodova koji posjećuju Antarktiku, raste i količina terenskih istraživanja.

Većina turističkih brodova pruža smještaj i platforme za istraživanje. To je dio njihove socijalne licence jer rade na krhkim i rijetko posjećenim dijelovima svijeta. To je također dar za označavanje ovih putovanja. Ekspedicije kružnih putovanja se sada prodaju s obećanjem da možete doprinijeti znanosti. To je važno razmatranje za svjetske turiste koji žele ublažiti svoje opravdane brige o posjećenim mjestima.

Za kompanije ekspedicija turizma poput Hurtigrutena i Aure to je razlika u odnosu na rasipnu industriju kruzera koja je postala cilj brige o klimi.

Nema sumnje da se dobar posao odrađuje s podacima prikupljenim s turističkih brodova. Ali može li se vrijednost naučenih lekcija uravnotežiti s utjecajem posjeta Antarktici?

Programi “citizenske znanosti” postali su način da se iskoriste rastući broj posjetitelja u korist zaštite Antarktika.

Ugrađeni istraživački timovi i gostujući znanstvenici dobrodošli su dodatak na bilo koji brod u udaljenim dijelovima svijeta. Ali podaci se mogu prikupiti od bilo koga.

Na jednom posjetu koloniji pingvina tijekom kružne zabave, vjerojatno će biti napravljene više slika nego što bi jedan istraživač mogao napraviti tijekom mjesec dana. Zasigurno nema nedostatka entuzijasta i prirodnih fotografa na kruzeru.

Citizenski znanstveni projekti način su da se prikupi dio ovih informacija, tajno zabilježenih tijekom posjeta regiji.

Aplikacije poput iNaturalista omogućuju svima da dostave svoje fotografije radi identifikacije i izgradnje baze podataka o mijenjajućem staništu.

Simon Delauny, gostujući ornitolog na brodu Hurtigruten MV Fridtjof Nansen, kaže da otvara kontinent za istraživanje koje bi bilo preskupo ili nepraktično za provođenje tradicionalnih istraživačkih misija.

“Posao koji radim s brojenjem i distribucijom ptica ne bi mogao biti moguć da ovi brodovi ne posjećuju Antarktiku”, kaže Delauny.

Unatoč tome što je na vrhu prioriteta u pogledu alokacije resursa i financiranja od strane tijela za istraživanje polarne znanosti, u usporedbi s radioteleskopima i istraživanjem ledenih uzoraka, podaci o migracijama ptica imaju veliku vrijednost za razumijevanje promjena na kontinentu. Očuvanje i istraživanje ptica zahtijeva mnogo prikupljanja podataka, a to je također vrlo teško izvesti na daljinu. Trebamo ljude među ledenjacima.

“Programi citizenske znanosti provode se diljem svijeta. Međutim, činjenica da smo u Antarktici, koja nije često posjećena, i odlazak na relativno skupa mjesta, znači da prikupljamo podatke koje inače ne bismo prikupili”, kaže Delauny.

Eksplozija turizma poklapa se s pojavom velikih podataka i strojnog učenja. Više vam nije potreban doktorat da biste doprinijeli većoj slici istraživanja Antarktika.

Sretan kit je projekt citizenske znanosti koji se temelji na činjenici da čak i najneprivlačnija fotografija divlje prirode može imati vrijednost.

Kao otisak prsta, rep kitova može se koristiti kao jedinstveni identifikator za pojedinog kita. To se koristi za izgradnju baze podataka s više od 322.000 susreta, od kojih je 280.000 uspješno identificirano. Projekt je razvio “izuzetno točno automatizirano prepoznavanje slika” za grbave kitove koristeći umjetnu inteligenciju. Iako se umjetnička vrijednost vaših fotografija s odmora može osporiti, one mogu imati znanstvenu vrijednost.

“Imati više brodova koji rade više istraživanja, naravno, dobra stvar”, kaže Delauny.

“Samo ako više rade istraživanja.”

Zašto se turistima dopušta odlazak u Antarktiku?

Prošlih 65 godina Antarktika je bila najveće svjetsko znanstveno područje, prema Antarktičkom sporazumu. Ovaj međunarodni sporazum iz 1959. godine zabranio je mnoge druge aktivnosti na Antarktici, ali dopušta turizam radi edukacije i očuvanja prirode. Turistički posjeti na Antarktiku moraju udovoljavati strogim regulacijama kako bi se osiguralo očuvanje i zaštita ovog osjetljivog kontinenta.

Istina je da turizam na Antarktiku donosi izazove s obzirom na klimatske promjene i prekomjerni turizam. Međutim, uz strog nadzor i pravila, turizam može pružiti priliku za očuvanje i edukaciju. Uz citadelle znanosti koja već postoji na Antarktici, turistička putovanja sada pružaju platforme za znanstvena istraživanja i omogućuju građanima da doprinesu prikupljanju podataka za očuvanje i razumijevanje ovog divljeg kontinenta.

Važno je osigurati ravnotežu između turizma i očuvanja Antarktike. Izgradnja svijesti i edukacija turista o važnosti očuvanja, kao i strogo reguliranje broja posjetitelja i putova koje mogu pratiti, mogu pomoći u očuvanju Antarktike za buduće generacije.

Turizam na Antarktiku ne mora biti samo problem nego može biti i rješenje. Uz pravilnu regulaciju i svijest o očuvanju, možemo omogućiti turistima da dožive ljepotu i jedinstvenost Antarktike, istovremeno pridonoseći znanosti i očuvanju ovog čudesnog kontinenta.

Pitanja i odgovori:

1. Koje je najvažnije dostignuće Antarktičkog sporazuma iz 1959. godine?

Antarktički sporazum iz 1959. godine je najveće svjetsko znanstveno područje. Ovaj sporazum zabranjuje mnoge aktivnosti na Antarktici, ali dopušta turizam u svrhu edukacije i očuvanja prirode.

2. Kakva je uloga turizma na Antarktiku?

Turizam na Antarktiku može pružiti priliku za očuvanje i edukaciju. Turistička putovanja na Antarktiku pružaju platformu za znanstvena istraživanja i omogućuju građanima da doprinesu prikupljanju podataka za očuvanje i razumijevanje kontinenta.

3. Koje su prednosti građanskih znanstvenih projekata?

Građanski znanstveni projekti omogućuju prikupljanje podataka koje inače ne bi bili prikupljeni. To omogućuje širokom rasponu ljudi da doprinesu istraživanju i razumijevanju promjena na kontinentu.

4. Koji su izazovi turizma na Antarktiku?

Glavni izazovi turizma na Antarktiku su klimatske promjene i prekomjerni turizam. Potrebno je strogo reguliranje i ograničavanje broja posjetitelja kako bi se osigurao očuvanje i zaštita osjetljivog kontinenta.

5. Kako osigurati ravnotežu između turizma i očuvanja Antarktike?

Važno je graditi svijest i educirati turiste o važnosti očuvanja Antarktike. Također je potrebno strogo regulirati broj posjetitelja i putova koje mogu pratiti kako bi se osiguralo očuvanje za buduće generacije.

Definicije:

1. IAATO – Međunarodno udruženje turoperatora u Antarktici (International Association of Antarctica Tour Operators) – organizacija koja upravlja turizmom u Antarktici.

2. Citizenska znanost – znanstveni projekti koji uključuju suradnju između znanstvenika i građana, često putem prikupljanja podataka ili pružanja prilika građanima da sudjeluju u istraživanju.

3. Antarktički sporazum – međunarodni sporazum koji je potpisan 1959. godine i koji regulira aktivnosti na Antarktici. Sporazum cilja očuvanje prirode i promicanje znanstvenog istraživanja.

4. Križ klimatskih promjena – povećanje globalne temperature i promjene koje ona uzrokuje u okolišu, uključujući topljenje ledenjaka i podizanje razine mora.

5. Prekomjerni turizam – situacija u kojoj broj posjetitelja prelazi kapacitete i resurse odredišta, što može imati negativan utjecaj na okoliš i kulturu.