Arheološki dokazi, pronađeni na papirusima i grafitima, ukazuju na to da su drevni Grci i Rimljani posjećivali Egipat kako bi se divili njegovoj bogatoj civilizaciji.
Dokazi pronađeni na papirusima, ostrakama i grafitima ukazuju da su drevni Grci i Rimljani posjećivali Egipat kako bi promatrali i divili se egipatskoj civilizaciji, slično kao što to danas čine moderni turisti.
Prema britanskom klasičnom arheologu, numizmatičaru i povjesničaru Josephu Graftonu Milneu (1867.-1951.), većina drevnih Grka nije putovala u Egipat kako bi se klanjala. Razvoj grčke tvornice u Naucratisu u 6. stoljeću pr. Kr. doveo je Grke u Egipat kako bi se poučili moudrosti Egipćana.
Prvi zabilježeni drevni grčki turist čiji je izvještaj o putovanju u Egiptu sačuvan je antički grčki povjesničar Herodot. Posjetio je Egipat sredinom 5. stoljeća pr. Kr., kada je zemlja bila pod perzijskom vlašću.
Iz njegovih zapisa čini se da ga je više zanimala običaja zemlje nego zgrade, odnosno piramide i opća arhitektura Egipta. Istražio je Deltu Nila i zabilježio etnološke podatke.
Na hramu Setija u Abydosu pronađena su grčka imena iz vremena njegovog posjeta. Na dva ulomka vaze iz Naucratisa nalazi se ime Herodot, budući da je bila običaj Grka da posvećuju vaze božanstvima. Međutim, nije sigurno odnosi li se ime na samog povjesničara.
Nakon osvajanja Egipta od strane Aleksandra Velikog i osnivanja Aleksandrije 331. pr. Kr., te uspostave Ptolemejske dinastije nekoliko godina kasnije 305. pr. Kr., drevni grčki grafiti postali su učestali na određenim egipatskim centrima.
U sljedećem stoljeću i Rimljani su počeli pokazivati interes za egipatske poslove. Najstariji datirani zapis o rimskom turistu u Egiptu potječe iz papirusa iz 112. pr. Kr. Čim je Egipat postao rimska provincija, sve više ljudi iz Rima je počelo dolaziti u posjetu.
Postoje opisi antičkog grčkog povjesničara i geografa Strabona o tipičnom putovanju za vrijeme vladavine Augusta. Kasnije je princ Germanik obišao Egipat kako bi proučavao njegove antikvitete. Bilješka o posjetu potonjeg nalazi se na ostraku datiranom 26. siječnja 19. godine nove ere.
Hadrijan (117.-138. godine nove ere) bio je sljedeći rimski car koji je posjetio Egipat i obišao ga. Na “Memnonovom” kolosu u Tebi nalaze se grafiti koji svjedoče o njegovom posjetu 28. i 29. studenog 130. godine nove ere. Postoji i ostrakon o pripremama za njegov dolazak dva mjeseca prije.
Nakon drugog stoljeća broj rimskih turista počeo je opadati. Rimsko Carstvo je bilo potreseno napadima zapadnih i sjevernih plemena, dok gornji Egipat više nije bio siguran za posjetitelje zbog napada lokalnih plemena.
Posljednji datirani grafit grčkog ili rimske turista nalazi se u jednoj od grobnica kraljeva u Tebi, koju je posjetio Atenjanin Nikagoras za vrijeme vladavine Konstantina Velikog (306.-337. godine nove ere).
Putovanje turista u drevnom Egiptu
Povijesna blaga Egipta su ista u drevna vremena kao što su danas. Normalno putovanje ovih turista izgledalo je vrlo slično kao i posjeti modernih posjetitelja.
Aleksandrija je bila početak putovanja s Faraosom poznatim kao Aleksandrijski svjetionik – jednim od sedam čuda antičkog svijeta, i grobnicom Aleksandra, prema Strabonu. Zatim je to bio hram Sarapisa i posjet Helopolisu kako bi se vidio hram Ra.
Turisti su se uputili prema piramidama i Memphisu, koji je bio naseljen grad tijekom rimskog razdoblja i početna točka puta prema piramidama. U samom Memphisu bili su vidljivi hramovi Ptaha i Apisa, a tik izvan Sakare bio je Serapeum.
Danas, na Pješčanom lavu u Gizi, može se vidjeti nekoliko sačuvanih natpisa napisanih od strane posjetitelja.
Slijedeća turistička atrakcija bila je Fayum, gdje su se nalazili Labirint i Piramida u Hawari, kao što je zabilježio Strabon. Još južnije, hram Setija u Abydosu čini se da je privlačio posjetitelje. Tamo je sačuvan neki grafit.
U Gornjem Egiptu, glavna destinacija bila je, kao i danas, Tebe. Kolosi “Memnona” i Grobnice kraljeva bili su dva vrhunca za posjetitelje.
Najstariji datirani grafit na nogama kolosa je od tri vojnika iz oko 65. godine nove ere. Običaj je da su se imena istaknutih posjetitelja urezivala na Memnonovim nogama. Tu su imena mnogih pratnji cara Hadrijana, kao i neke stihove manje vrijedne kvalitete.
Grobnice kraljeva bile su popularne kroz vrijeme. Najstariji grafit u njima nosi datu vladavine Ptolomeja II (282.-246. godine pr. Kr.), a ima znakova da su posjetitelji dolazili i šest stoljeća kasnije za vrijeme vladavine Konstantina Velikog.
Kraj običnog puta vjerojatno je bio Syene, gdje su se posjetili hramovi Philae i Katarakt. Sačuvana je pisma na papirusu od turista imenom Nearchus iz oko 100. godine nove ere, gdje se spominje da je cilj njegova putovanja bio vidjeti djela ljudskih ruku.
Antičke turističke atrakcije
Iako je itinerar posjetitelja drevnog Egipta bio praktički isti kao i danas, u rimsko doba postoje neke turističke atrakcije koje danas ne postoje.
Nema suvremenog paralelnog događaja u Egiptu s Labyrintom i Piramidama u Hawari.
Često postavljana pitanja o putovanjima u drevni Egipat:
1. Tko su posjećivali Egipat u drevna vremena?
2. Kako su drevni Grci posjećivali Egipat i zašto su dolazili?
3. Tko je bio prvi zabilježeni drevni grčki turist koji je posjetio Egipat?
4. Koje su arheološke potvrde posjeta drevnih Grka i Rimljana pronađene u Egiptu?
5. Kada su Rimljani počeli posjećivati Egipat?
6. Kako je izgledalo putovanje turista u drevnom Egiptu?
7. Koji su bili glavni turistički odredišta u drevnom Egiptu?
8. Koje su bile najstarije i najpopularnije atrakcije za posjetitelje u drevnom Egiptu?
9. Kako se razlikuje drevno turističko iskustvo od suvremenog?
Važni pojmovi:
– Papirusi: listovi na kojima su pisana drevna egipatska i grčka pisma.
– Grafiti: urezi ili natpisi na zidovima ili kamenu koji predstavljaju poruke ili umjetnost.
– Naucratis: drevni grčki trgovački grad u Egiptu.
– Ptolemejska dinastija: grčka dinastija koja je vladala Egiptom nakon osvajanja od strane Aleksandra Velikog.
– Aleksandrija: glavni grad Egipta koji je osnovao Aleksandar Veliki.
– Piramide: monumentalne građevine koje su služile kao grobnice faraona.
– Tebe: glavni grad Gornjeg Egipta, poznat po svojim grobnicama kraljeva i kolosu “Memnona”.
– Farao: titula koja se koristi za označavanje vladara drevnog Egipta.
– Labirint: kompleks građevina u Hawari koji je bio poznat po svojoj složenoj strukturi.
– Philae: otok na rijeci Nil poznat po svom hramu posvećenom boginji Izidi.
– Katarakt: brzaci na rijeci Nil.
Srodne veze:
– Drevni Egipat
– Drevna Grčka
– Drevni Rim