Novi Zakoni utječu na Arktička krstarenja

Putovanje u Arktik možda ne zvuči kao savršeno krstarenje za svakoga. Međutim, arhipelag Svalbard postao je značajna atrakcija za ljubitelje prirode, nudeći priliku da se istraži jedno od posljednjih netaknutih divljih područja u Europi na ekspedicijskim kruzerima.

Iako kruzeri koji plove u ovo područje nisu općenito ogromni kao oni koje viđamo negdje drugdje, broj brodova se značajno povećao u posljednjih nekoliko godina. Ekspedicijski brodovi obično mogu primiti između 50 i 500 gostiju, pri čemu većina brodova ima maksimalno 200 gostiju.

Najsjeverniji grad na svijetu, Longyearbyen, koji se nalazi na Svalbardu, katkad će vidjeti veće kruzer brodove dolaziti, iako oni obično ne plove prema osjetljivim područjima.

Uvođenjem novih mjera od 1. siječnja 2025. godine, ograničit će se broj gostiju koji će smjeti izaći na obalu i brodovi će biti podložni veličinskim ograničenjima, što će značajno promijeniti iskustvo arktičkog krstarenja.

Prema novim propisima, kruzeri koji posjećuju Svalbard bit će ograničeni na 200 gostiju u zaštićenim područjima, a ova mjera ima za cilj smanjiti utjecaj čovjeka na osjetljivo okruženje.

Također, prilike za promatranje ikonične arktičke divlje životinje kao što su morski slonovi bit će značajno smanjene. Nova pravila sada propisuju udaljenost od barem 150 metara od ovih životinja kako bi se osigurala narušena staništa, ali istovremeno ograničavaju bliske susrete za goste.

Slično tome, propis zahtijeva da brodovi održavaju limit brzine od 5 čvorova u unutarnjosti 500 metara od obale izvan litica na kojima obitavaju ptice. Ova regulacija se provodi tijekom osjetljivog razdoblja od 1. travnja do 31. kolovoza. Kao rezultat, ova mjera ograničava mogućnosti zodijačkih brodova da pristupe područjima sa pticama i istovremeno provode panoramsko krstarenje oko tog područja.

Zabrana loma brzog leda sprečava brodove s ledenom klasom da ulaze u područja sa brzim ledom i time će se zaštititi stanište tuljana, polarnih medvjeda i morskih slonova koji koriste led za odmor, razmnožavanje i kao platformu za lov.

Osim toga, lom brzog leda može ubrzati otapanje povećavajući količinu otvorenih voda koje apsorbiraju više sunčeve svjetlosti od leda. Ova apsorpcija, iako minimalna, dovodi do viših temperatura vode i može pridonijeti globalnom trendu topljenja leda, dodatno pogoršavajući učinke klimatskih promjena.

Novi propisi predstavljaju i izazove i mogućnosti za industriju krstarenja i njihove goste. Iako ova ograničenja mogu smanjiti fleksibilnost i opseg arktičkih krstarenja, ona također potiču održiv pristup i poštovanje pri istraživanju jednog od posljednjih divljih područja na planeti.

Andreas Bjelland Eriksen, norveški ministar za klimu i okoliš, izjavio je za High North News: “Klimatske promjene zajedno s povećanom aktivnošću rezultirale su velikim pritiskom na osjetljivu arktičku divljinu i prirodu na Svalbardu. Sada pooštravamo okolišne propise na Svalbardu kako bismo ojačali zaštitu flore i faune”.

Za razliku od percepcije da operateri kruzerima koji posjećuju Svalbard mogu uzrokovati smetnje, njihov doprinos bio je značajno pozitivan.

Tijekom godina, kompanije poput Oceanwide Expeditions iz Nizozemske i Quark Expeditions iz Kanade, među ostalima, provele su inicijative za zaštitu okoliša. Ovi programi odigrali su ključnu ulogu u uspostavljanju mnogih trenutnih pravila i propisa.

Udruga za ekspedicijska krstarenja na Arktiku izrazila je zabrinutost zbog nedavnih propisa koji utječu na aktivnosti krstarenja na Svalbardu.

Organizacija je izjavila da je razočarana procesom donošenja politika i stroge mjere koje su usvojene, a za koje vjeruju da će značajno utjecati na operacije i ograničiti dostupna područja za ulazak na obalu.

Međutim, zahtjev da brodovi plove s manje gostiju ili potpuno zabrane veće brodove na određenim područjima može rezultirati ekskluzivnijim i potencijalno raznobojnijim iskustvom za one koji posjećuju. Ova promjena također može potaknuti razvoj manjih, ekološki prihvatljivijih brodova koji su posebno dizajnirani za osjetljiva okruženja poput Svalbarda.

Česta pitanja – Putovanje u Arktik i nova pravila

1. Koja je atrakcija za ljubitelje prirode na Arktiku?
– Arhipelag Svalbard postao je značajna atrakcija za ljubitelje prirode.

2. Kako se kruzeri koji plove u ovo područje razlikuju od drugih?
– Kruzeri koji plove u ovo područje nisu općenito ogromni kao oni na drugim destinacijama.

3. Koliko gostiju kruzeri obično mogu primiti?
– Ekspedicijski brodovi obično mogu primiti između 50 i 500 gostiju, većina ih ima maksimalno 200 gostiju.

4. Gdje se nalazi najsjeverniji grad na svijetu?
– Najsjeverniji grad na svijetu, Longyearbyen, nalazi se na Svalbardu.

5. Kakva će biti nova ograničenja od 2025. godine?
– Nova ograničenja će uvesti maksimalan broj gostiju od 200 u zaštićenim područjima Svalbarda.

6. Kako nova pravila utječu na promatranje arktičkih divljih životinja?
– Nova pravila propisuju udaljenost od barem 150 metara od životinja poput morskih slonova radi zaštite njihovih staništa.

7. Kako nova pravila utječu na brzinu brodova?
– Novi propisi zahtijevaju limit brzine od 5 čvorova unutar 500 metara od obale izvan litica na kojima obitavaju ptice.

8. Kako nova pravila štite stanište životinja koje koriste led?
– Zabrana loma brzog leda sprečava brodove sa ledenom klasom da ulaze u područja sa brzim ledom, čime se štiti stanište tuljana, polarnih medvjeda i morskih slonova.

9. Koje su mogućnosti i izazovi za industriju krstarenja?
– Nova ograničenja mogu smanjiti fleksibilnost i opseg arktičkih krstarenja, ali istovremeno potiču održiv pristup i poštovanje pri istraživanju divljih područja.

10. Koji je doprinos kompanija koje organiziraju krstarenja na Svalbardu?
– Kompanije poput Oceanwide Expeditions iz Nizozemske i Quark Expeditions iz Kanade sudjelovale su u inicijativama za zaštitu okoliša, koje su pridonijele uspostavljanju novih pravila i propisa.

Srodne veze:
Oceanwide Expeditions – službena web stranica
Quark Expeditions – službena web stranica