Stručnjak za turizam i ekonomski savjetnik istaknuo je potrebu za radikalnim promjenama u načinu upravljanja turizmom na Baliju na razini cijelog otoka i pokrajine.
Viraguna Bagus Oka je novinarima iznio svoju viziju sustava upravljanja koji bi osigurao održivi razvoj prostora, poslovnog razvoja i društvenog razvoja.
Prema Okinom mišljenju, posljedice brzog i prekomjernog razvoja turizma na Baliju mogu se osjetiti diljem otoka. On, kao i mnogi njegovi suvremenici, smatra da je vrijeme da se potpiše memorandum o potpunom preustroju upravljanja razvojem turizma na otoku.
Oka je primijetio da se pitanje razvoja Balija najjasnije može osjetiti kroz infrastrukturne probleme, gužve u prometu, prevelik broj hotela i planove razvoja vila te gustoću naseljenosti. Oka jasno podržava Posebni model turističkog autoriteta Balija.
Navedeni sustav u potpunosti bi preuredio način na koji prostorno planiranje, poslovni razvoj i imigracija surađuju u upravljanju turističkim sektorom na otoku.
Model se sastoji od tri glavne osi koje se usredotočuju na upravljanje turističkim sektorom putem strateške suradnje i centraliziranog upravljanja imigracijom Balija, ovlaštenjem za ulazak zrakom ili morem te ovlaštenjem za ulaganja.
Prema Okinim riječima, ako se ove tri ovlasti mogu spojiti i novo uspostaviti sustav uz vjerodostojne propise i strogu provedbu, onda bi pokrajina mogla osigurati neovisne izvore financiranja u iznosu od 10-12 bilijuna IDR svake godine. Radi se o dvostrukom iznosu godišnjeg APBD proračuna Balija. Ova neovisna sredstva generirala bi se putem viza po dolasku i privatnih investicija na Baliju. Trenutno su sredstva generirana putem viza po dolasku primljena od strane Glavnog tajništva za imigraciju i distribuirana središnjoj vladi.
Stručnjak za turizam Made Sulasa Jaya dijeli Okinu viziju i želi vidjeti da zakonodavni okvir i politike prostornog planiranja turizma prelaze na modele koji su regenerativniji.
On je novinarima rekao da postojeće turističke objekte treba obnoviti prije nego što se dodijele dozvole za izgradnju novih objekata.
Jaya je rekao “Nemojte graditi nove zgrade… broj hotelskih soba se povećava, iako nikada nismo izračunali koliko hotelskih soba više ne može biti korišteno.”
Dodao je, “Vlada mora imati hrabrost poduzeti i najmanju akciju. Zaustavimo se i prvo popravimo propise. Moraš imati hrabrost da budeš čvrst. Kao problem smeća, uvijek pričamo o smeću, ali nemamo drobilicu za smeće, tako da je još uvijek problem. To je problem koji nam je pred očima. Nema potrebe za daljnjom analizom.”
Jaya je nastavio objasniti da su potrebne promjene ne samo u zakonodavstvu nego i u širem promišljanju kako bi se izbjegao prevelik turizam i prekomjerni razvoj.
Objasnio je, “Turizam na Baliju treba se razvijati s prirodnim inteligencijama poput unapređenja našeg karaktera i karaktera onih koji vole Bali.”
Govoreći odvojeno, Ida Bagus Benny Pidada Rurus, šef Odjela za investicije i integrirane usluge Jedinstvenog šaltera u Denpasaru, otkrio je da su dužnosnici na Baliju nesposobni vidjeti podatke o dozvolama za izgradnju hotelskih objekata zbog operativnog sustava. Kako bi se situacija dalje zakomplicirala, dozvole se dodjeljuju od strane različitih autoriteta na temelju veličine objekta u pitanju. Hoteli s više od 200 soba dobit će dozvole od centralne vlade, hoteli s 101-200 soba moraju procesuirati dozvole putem pokrajinske vlade, a hoteli s najviše 100 soba moraju procesuirati sve dozvole putem općinskih i gradskih vlada.
Oka, Jaya i Rurus nisu prvi koji su pozvali na potpunu reorganizaciju prostornog planiranja i upravljanja turizmom na Baliju. Njihove izjave dolaze kao odgovor na izjave kao što su one Cola Acea, bivšeg zamjenika guvernera Balija i glavnog tajnika Udruženja hotela i restorana za Bali, koji je također pozvao na istraživanje prostornog planiranja na otoku s ciljem ažuriranja zakonodavstva u korist održivijeg razvoja.
FAQ (Najčešća pitanja)
1. Koji stručnjak je iznio svoju viziju o potrebi promjena u upravljanju turizmom na Baliju?
Stručnjak za turizam i ekonomski savjetnik, Viraguna Bagus Oka, iznio je svoju viziju o potrebi promjena u upravljanju turizmom na Baliju.
2. Kako se posljedice brzog razvoja turizma mogu osjetiti na Baliju?
Posljedice brzog razvoja turizma na Baliju mogu se osjetiti kroz infrastrukturne probleme, gužve u prometu, prevelik broj hotela i gustoću naseljenosti.
3. Koje su tri glavne osi Posebnog modela turističkog autoriteta Balija?
Tri glavne osi Posebnog modela turističkog autoriteta Balija usredotočene su na upravljanje turističkim sektorom putem strateške suradnje i centraliziranog upravljanja imigracijom Balija, ovlaštenjem za ulazak zrakom ili morem te ovlaštenjem za ulaganja.
4. Kako bi pokrajina mogla osigurati neovisne izvore financiranja?
Ako se s tri ovlasti koje se spajaju i novo uspostavljaju sustav uz vjerodostojne propise i strogu provedbu, pokrajina bi mogla osigurati neovisne izvore financiranja od 10-12 bilijuna IDR svake godine kroz vize po dolasku i privatne investicije na Baliju.
5. Što preporučuje stručnjak za turizam Made Sulasa Jaya?
Stručnjak za turizam Made Sulasa Jaya preporučuje obnovu postojećih turističkih objekata prije dodjeljivanja dozvola za izgradnju novih objekata.
6. Kako se dozvole za izgradnju hotela dodjeljuju na Baliju?
Dozvole za izgradnju hotela dodjeljuju se na Baliju od strane različitih autoriteta na temelju veličine hotela. Hotelima s više od 200 soba dodjeljivaju se dozvole od centralne vlade, hotelima s 101-200 soba dozvole se procesuiraju putem pokrajinske vlade, a hoteli s najviše 100 soba moraju procesuirati sve dozvole putem općinskih i gradskih vlada.
7. Tko je podržao poziv za reorganizaciju upravljanja turizmom na Baliju?
Poziv za potpunu reorganizaciju prostornog planiranja i upravljanja turizmom na Baliju podržali su stručnjaci za turizam, Viraguna Bagus Oka i Made Sulasa Jaya, kao i Ida Bagus Benny Pidada Rurus, šef Odjela za investicije i integrirane usluge Jedinstvenog šaltera u Denpasaru.
Ključni pojmovi:
– Upravljanje turizmom: Sustav upravljanja koji se odnosi na organizaciju i kontrolu turističke industrije na određenoj destinaciji ili području.
– Racionalni razvoj: Održivi razvoj koji vodi u obzir dugoročne potrebe i zahtjeve okoliša, društva i ekonomije.
– Infrastrukturni problemi: Pitanja ili nedostaci vezani za temeljnu infrastrukturu, kao što su ceste, zračne luke ili električna mreža.
– Posebni model turističkog autoriteta Balija: Sustav upravljanja turizmom na otoku Bali koji se temelji na strateškoj suradnji i centraliziranom upravljanju imigracijom, ulaskom i ulaganjima.
– Regenerativni razvoj: Razvoj koji potiče obnovu i obnavljanje prirodnih resursa i okoliša.
– Prostorno planiranje: Organizacija i planiranje fizičkog prostora, uključujući zemljište, zgrade i infrastrukturu.
– Viza po dolasku: Viza koju putnik dobiva po dolasku na destinaciju, umjesto da je prethodno dobiva u veleposlanstvu ili konzulatu.
Srodne poveznice (preporučeni linkovi):
– Balinese Tourism Board
– Bali – Official Website
– Bali.com – The Best of Bali